Čuveni kardiolog otkriva: Bliži se srčani udar ako visina donjeg pritiska prelazi ovu vrijednost

Kada govorimo o povišenom krvnom pritisku (hipertenziji), većina ljudi se fokusira na gornji (sistolni) pritisak. Međutim, ugledni kardiolozi upozoravaju da je donji (dijastolni) krvni pritisak podjednako važan pokazatelj stanja našeg kardiovaskularnog sistema.

Konstantno visoke vrijednosti donjeg pritiska direktno ukazuju na to da su vaše arterije pod neprekidnim opterećenjem, čak i u trenucima kada bi srce trebalo da se odmara.

Kritična granica za donji pritisak

Prema zvaničnim smjernicama Evropskog društva kardiologa i vodećih svjetskih stručnjaka, kritična vrijednost donjeg pritiska koja signalizira ozbiljan rizik od srčanog udara ili šloga jeste 90 mm Hg i više.

Evo kako kardiolozi klasifikuju vrijednosti dijastolnog pritiska:

• Optimalan donji pritisak: Manji od 80 mm Hg.

• Prethipertenzija: Između 80 i 89 mm Hg (vrijeme za oprez i promjenu životnih navika).

• Visok pritisak (Hipertenzija 1. stepena): Od 90 do 99 mm Hg.

• Kritično visok pritisak (Hipertenzija 2. stepena): 100 mm Hg i više.

Upozorenje kardiologa: Ako vaš donji pritisak hronično (danima ili sedmicama) prelazi 90 mm Hg, to znači da su krvni sudovi izgubili svoju elastičnost, a srčani mišić radi pod stalnim, opasnim pritiskom koji može dovesti do pucanja krvnog suda ili infarkta.

Zašto je donji pritisak tako opasan?

Gornji pritisak mjeri snagu kojom srce pumpa krv, dok donji pritisak meri otpor u arterijama u pauzi između dva otkucaja srca.

Kada je ovaj broj konstantno visok, to je jasan znak da su krvni sudovi suženi, kruti ili začepljeni naslagama holesterola (ateroskleroza). Srce u tom slučaju ne dobija dovoljno kiseonika i hranjivih materija kroz koronarne arterije, što je preduslov za nastanak srčanog udara.

Tihi simptomi koje ne smijete ignorisati

Visok donji pritisak često nazivaju “tihi ubica” jer se može razvijati bez ikakvih jasnih znakova. Ipak, tijelo često šalje suptilne signale bližeće opasnosti:

• Tupa glavobolja u potiljku, najčešće ujutru nakon buđenja

• Zujanje u ušima (tinitus) ili osjećaj pulsiranja u glavi

• Iznenadna vrtoglavica i hroničan umor bez jasnog razloga

• Stezanje ili pritisak u grudima tokom blagog fizičkog napora

Kako brzo i sigurno spustiti pritisak?

Ukoliko primijetite da vam je pritisak povišen, najvažniji korak je konsultacija sa ljekarom radi uvođenja adekvatne terapije. Pored lijekova, kardiolozi naglašavaju da promjena životnog stila može drastično smanjiti rizik.

Tri zlatna pravila za zdrave arterije

1. Hitno smanjite unos soli: Natrijum zadržava vodu u organizmu, što direktno podiže pritisak unutar krvnih sudova. Izbacite prerađenu hranu i grickalice.

2. Povećajte unos kalijuma i magnezijuma: Jedite više zelenog lisnatog povrća, banana, paradajza i orašastih plodova koji prirodno opuštaju zidove arterija.

3. Krećite se svakodnevno: Samo 30 minuta brze šetnje dnevno može ojačati srce i pomoći u prirodnom spuštanju donjeg pritiska za nekoliko podjeljaka.